Ekstremna gojaznost

10. новембар 2016. · Dijetetika i nutricionizam
Oduvek sam bila sklona debljanju.Jedno vreme sam uspevala raznim dijetama pa i sejkovima kao Herba life da odrzavam tezinu ,medjutim sad nakon sto sam prestala da pusim i da pazim sta i koliko jedem -ugojila sam se vise nego ikad u zivotu i imam cak 150 kg :( .Mozete li mi dati savet kakva dijeta je dobra za mene,da li treba da skidam postepeno manje kg ili vise za kratko vreme ?Razmisljala sam o drzanju UN dijete da li nju preporucujete? Koja vrsta fizicke aktivnosti se preporucuje za ovoliku tezinu ?U mom mestu i okolini nema nutricioniste ,bicu vam vrlo zahvalna na odgovoru.
Odgovor lekara — Dr Simona Lazić
Poštovana, Gojaznost je postala bolest modernog doba, toliko da je cak i u medjunarodnoj klasifikaciji bolesti oznacena sifrom E66. Svaki pregled kod specijaliste za higijenu-ihranu-nutricioniste pocinje a merenjem Vaseg Body Mass Indexa, koji se meri pomocu telesne mase i visine. Gojaznost je kada je BMI 30 i iznad 30. BMI ima jako širok normalan opseg, 18,5-24,9 (kg/m2), jer uzima malo podataka u obzir, samo telesnu masu i telesnu visinu (npr. ne koristi godine života, sportsku građu, trudnoću, bolesti). Zato treba sa oprezom tumačiti BMI, i dopuniti sliku drugim podacima. Drugi najvažniji način je računanje količnika obima struka i obima kuka. Gojaznost je ako je taj količnik veći od 0,85 za žene i veći od 0,90 za muškarce. Od svih obima koji se mere u cilju procene uhranjenosti, ovaj je najvažniji, jer masno tkivo koje se nagomilava na struku (stomaku) direktno povećava šansu za oboljevanje od kardiovaskularnih bolesti (npr. visok pritisak, infarkt srca). Ipak, ni procena gojaznosti na ovaj način nije precizna, jer kao i BMI, uzima u obzir malo podataka (samo obime). Uzroci gojaznosti su mnogobrojni: najcesce su genetski, preveliki unos kalorija i/ili losa kombinacija namirnica (prosti ugljeni hidrati kombinovani sa koncentrovanim mastima ili koncentrovanim proteinima, a isto tako i cinjenica da brašno, šećer i mast su jeftine namirnice, a voće i povrće mnogo skuplje (a imaju manje kalorija i teže zasite)), nedovoljna fizicka aktivnost, i drugi faktori poput osetljivosti samog pojedinca odnosno njegovo psihicko stanje, zatim prekid pusenja, alkohol, neki lekovi... Cesto uzrok gojaznosti mogu biti i neke bolesti metabolizma poput visokok nivoa kortizola, nižih nivoa tiroidnih hormona, policistični jajnici... Gojaznost je i faktor rizika za nastanak dijabetesa tipa 2, smanjujući osetljivost tkiva na insulin, a dijabetes tip 2 pogoršava aterosklerozu. Cilj tretmana gojaznosti jeste sprečavanje dobijanja u težini, smanjenje telesne težine i održavanje postignute telesne težine u dužem periodu. Potrebno je prvo otkriti uzrok Vaše gojaznosti, i odrediti naspram Vaše visine BMI (pošto ste napisali samo težinu), zatim odrediti hipokalorijsku dijetu tj koliko je neophodno dnevno unositi kalorija naspram toga koliko ste do sada unosili (otprilike dnevne potrebe mogu biti 2400 kcal, 2200 kcal, dok je za prosecnu normalno uhranjenu osobu dnevni unos oko 1800 kcal), napraviti plan ishrane prema 3 glavna obroka i 2 užine u toku dana podjednako raspoređene prema kalorijama, uvođenje fizičke aktivnosti u trajanju najmanje pola sata dnevno za pocetak a yatim postepeno povećavati zbog stanja Vašeg organizma koji je navikao na fizičku neaktivnost. Ukoliko u periodu od 6 meseci ne budete videli poboljšanje u telesnoj težini, svakako postoji šansa da se podvrgnete i farmakološkoj terapiji a u poslednje vreme postoji i hirurška terapija. Potrebno je potepeno skidati povišenu telesnu masu, i čim dostignete ciljnu telenu težinu, budite sveni da se vrlo lako možete vratiti na pređašnje stanje jer su Vaše masne ćelije - adipociti samo ispražnjeni, nisu nestali iz Vašeg organizma, i da postoji način da se vrlo lako vratite na pređašnje stanje. Počnite da unosite namirnice : obrano mleko,jogurt, kiselo mleko,kefir, posni sirevi u malim količinama, belance, crni hleb,raženi, hleb od celog zrna, graham, proja, pirinač, plava i bela riba, ćuretina i piletina, kuvana govedina, teletina i jagnjetina, divljač, dimljena šunka, pršuta, pileći narezak, ćureća prsa, sve vrste kuvanog povrća, bez masnoće, salate, soja i proizvodi od soje, jabuke, kruške, narandže, limun, mandarine, dunje, jagode,maline, kupine, borovnice, maslinovo, sojino, kukuruzno, suncokretovo ulje, čaj i kafa bez šećera, mineralna voda, prirodni sokovi bez šećera... i naravno samo bez preterivanja. U svakom slučaju, povavetujte se i sa Vašim lekarom opšte prakse oko pravljenja dijete na osnovu Vaših potreba. Srdačan pozdrav

Imate slično pitanje? Postavite ga našim lekarima — besplatno.

Postavite pitanje